Svake godine 10. listopada obilježava se Svjetski dan mentalnog zdravlja, tako se podiže svijest i promiče važnost mentalnog zdravlja u svim aspektima života. Ove godine, po prvi puta, stavlja se naglasak na mentalno zdravlje zaposlenika kako bi se istaknula važnost vođenja brige o mentalnom zdravlju na radnom mjestu.

Naime, formalni sustav brige o mentalnom zdravlju zaposlenika često nije dovoljno prepoznat, a u mnogim organizacijama nije ni prioritet. No, istraživanja pokazuju da uspostava organizacijskih sustava koji uključuju podršku mentalnom zdravlju zaposlenika mogu značajno doprinijeti njihovoj psihološkoj dobrobiti, poboljšanju produktivnosti te općenito pozitivnijoj radnoj atmosferi. Uvođenje takvih sustava donosi koristi ne samo zaposlenicima pojedinačno, već i cjelokupnoj organizaciji jer doprinosi većoj angažiranosti i zadržavanju zaposlenika, smanjenju izostanaka te boljoj kvaliteti obavljenog posla.

Određene skupine zaposlenika poput žena, osoba s invaliditetom, osoba s  postojećim problemima mentalnog zdravlja, LGBTQI+ osoba, migranata i izbjeglica, mladih, osoba pred mirovinom te humanitarnih i zdravstvenih djelatnika, posebno su ranjive i izložene povećanom riziku od stresa, anksioznosti i depresije na radnom mjestu. Razni čimbenici poput socijalne stigme, nedostatka podrške i neprikladnih uvjeta rada, dodatno pogoršavaju njihovu situaciju i otežavaju postizanje ravnoteže između poslovnog i privatnog života.

Briga o sebi i mentalna higijena itekako mogu pomoći u očuvanju mentalnog zdravlja zaposlenika, ali potrebno je i da organizacije prepoznaju važnost pružanja sustavne podrške, razvijanja politika koje promiču mentalno zdravlje te osiguranja resursa i edukacija za zaposlenike i rukovoditelje. Implementacija sustava brige o mentalnom zdravlju na razini organizacije ključna je za smanjenje negativnih učinaka stresa i izgaranja, stvaranje zdravog radnog okruženja i održavanje visoke razine radne učinkovitosti.

Upravo su ove teme ključne u organizacijama koje svakodnevno rade s traumatiziranim pojedincima ili su izložene stresnim situacijama poput humanitarnih organizacija, zdravstvenih ustanova i socijalnih službi. Zaposlenici u takvim organizacijama moraju imati pristup mentalnoj podršci i sustavima prevencije stresa kako bi se osiguralo da mogu adekvatno i kvalitetno pružati pomoć onima kojima je potrebna, a pritom ne ugrožavati vlastito zdravlje. Podizanje svijesti o ovim pitanjima i ulaganje u mentalno zdravlje zaposlenika, osobito u radnim sredinama visokog stresa, dugoročno pridonosi boljoj društvenoj otpornosti i održivom razvoju organizacije.

Izvor: HCK

Veličina slova