U pružanju pomoći ozlijeđenoj osobi ili naglo oboljeloj osobi sudjeluje niz subjekata koji imaju zajednički cilj – spasiti život, spriječiti nastanak trajnih posljedica i skratiti liječenje te oporavak.
Ostvarivanje cilja je uspješnije ako je djelovanje svih onih koji sudjeluju u pružanju pomoći povezano. Postupci pružanja pomoći koje slikovito nazivamo “karikama u lancu spašavanja” su: poduzimanje neodgodivih mjera za spašavanje života, pozivanje pomoći, pružanje prve pomoći, intervencija hitne medicinske službe, bolničko zbrinjavanje.
Osoba koja pruža prvu pomoć započinje spašavanje života i zbrinjavanje ozlijeđenog i bitno utječe na uspješnost poduzetih mjera u prve tri “karike u lancu spašavanja”.
Svaki lanac je jak onoliko koliko je jaka njegova najslabija karika.
Učenje prve pomoći i redovita obnova znanja, pomaže u jačanju prvih triju “karika lanca spašavanja”.
1. Neodgodive mjere za spašavanje života
Prva je i bitna karika u postupku spašavanja života, a uključuje:
- provjeru sigurnosti pristupa mjestu nesreće;
- obilježavanje i osiguravanje mjesta nesreće i zaštitu ozlijeđenih osoba od mogućeg novog stradavanja;
- primjenu neodgodivih postupaka prve pomoći:
- postavljanje osobe bez svijesti u stabilan bočni položaj;
- poduzimanje mjera oživljavanja osobe bez svijesti koja ne pokazuje znakove života (osoba ne diše, srce ne kuca);
- zaustavljanje krvarenja.
2. Pozivanje pomoći
Odmah obavijestite službu hitne pomoći. Ako je hitnu pomoć pozvala druga osoba, zatražite od nje da Vam potvrdi je li poziv primljen i stiže li hitna pomoć ubrzo.
Prilikom pozivanja hitne pomoći potrebno je:
- predstaviti se i razgovijetno izreći svoje ime i prezime te napomenuti da ste osoba koja pruža prvu pomoć na mjestu nesreće;
- dati broj telefona ili mobilnog aparata s kojeg zovete, to je važno za slučaj potrebe ponovne uspostave veze;
- operateru s kojim razgovarate reći:
– gdje se nesreća dogodila (navesti točnu adresu: opisati okolicu ceste, puta; dati što točnije i podrobnije podatke o mjestu događaja);
– što se doista dogodilo (opisati vrstu i težinu nesreće, moguću opasnost od vatre, vode, plina, otrovnih tvari, posebnih vremenskih uvjeta);
– broj, spol i približnu starost ozlijeđenih;
– o kakvim se ozljedama radi (prosudite sami o vrsti ozljeda, prirodi bolesti i stanju ozlijeđenih).
Čekajte daljnja pitanja ili upute, razgovor završava osoba u hitnoj službi. Potvrdite da ste upute razumjeli.
3. Pružanje prve pomoći
Dok čekate hitnu pomoć, osim postupaka neodgodive prve pomoći, primijenite i sve ostale postupke prve pomoći koji su potrebni.
Pridržavajte se pravila:
- Ne stvarati paniku
- “Prije svega ne štetiti”
- Postupati brzo i učinkovito
- “Ne činite više nego što se od vas očekuje”
Ako iz nekog razloga dolazak hitne pomoći nije moguć, organizirajte odgovarajući prijevoz do najbliže zdravstvene ustanove.
Prvom pomoći ne zbrinjavaju se samo ozljede, već se pomoć pruža i osobi koja je zbog zadobivenih ozljeda znatno psihički i emotivno potresena.
Takvu osobu ohrabrujte! Imajte na umu da je već vaša nazočnost uz ozlijeđenu osobu ili naglo oboljelu osobu značajna kao i sam postupak kojim se ozljeda zbrinjava.
4. Intervencija hitne medicinske službe
5. Bolničko zbrinjavanje
