U službi humanosti od 1878.

Prevencija trgovanja ljudima

Trgovanje ljudima je ozbiljan društveni problem jer najdrastičnije ugrožava osnovna ljudska prava. U Republici Hrvatskoj nalaze se četiri sigurne kuće za prihvat žrtava trgovine ljudima kojima se bave educirani timovi Crvenog križa i drugih humanitarnih udruga.

Gradsko društvo Crvenog križa Osijek radi i na prevenciji trgovine ljudima upoznajući najugroženije skupine mladih kroz predavanja i radionice s tom problematikom.

Kontakt telefon :

0800-77 99
031/205-488

Što je trgovanje ljudima

„Moje ime je Leonora i imam 19 godina. Roditelji su mi razvedeni od moje druge godine. Otac je ostao živjeti na Kosovu, a ja sam s majkom živjela u Njemačkoj. Otac me 2006. godine  pozvao u posjet, što sam rado prihvatila. Nakon kratkog vremena provedenog u njegovoj kući, otac me počeo fizički i psihički zlostavljati, ograničavati mi kretanje i zaključavati me u sobu. Nakon nekoliko tjedana odvezao me u šumu i doveo tri muškarca koji su me silovali pred njegovim očima i za to mu platili. Nakon toga redovito me prisiljavao na pružanje seksualnih usluga drugim muškarcima. Ubrzo me prisilio na udaju. Koliko mi je poznato, otac je dobio određenu svotu novaca za mene. U muževoj obitelji nisu me štedjeli. Psihički su me zlostavljali i prisiljavali na rad. Kretanje mi je bilo ograničeno i pod nadzorom. Odlučila sam pod svaku cijenu pobjeći kad sam saznala da sam trudna. Slučajno sam vidjela gdje su mi sakrili putovnicu, ukrala je i sakrila u vrtu. Jedne večeri, kad su svi spavali, ja sam pobjegla. Kupila sam autobusnu kartu za Zagreb. Nazvala sam majku koja mi je pronašla smještaj. U nekoliko navrata sam pokušavala otići u Njemačku, ali kako mi je bila potrebna viza koju nisam imala, svaki sam put vraćena s granice. Majka je poslala obiteljske prijatelje da dođu po mene autom. Na graničnom prijelazu Macelj, iz straha da će me ponovo vratiti, nisam pokazala putovnicu već samo iskaznicu socijalnog osiguranja iz Njemačke. Tada su policijski službenici obavljajući razgovor sa mnom posumnjali da sam možda žrtva trgovanja ljudima i obavijestili nadležnog policijskog službenika za trgovanje ljudima koji je pozvao predstavnice Hrvatskog Crvenog križa. Nakon razgovora s njima pristala sam na ponuđenu pomoć te su me odmah odvezli u Nacionalno sklonište za žrtve trgovanja ljudima. Brinuli su se o meni i mojoj novorođenoj kćeri gotovo godinu dana prije nego su nam uspjeli organizirati odlazak u Njemačku. Sada, nakon četiri godine još uvijek pokušavam zaboraviti sve što sam proživjela i trudim se zaštititi svoju kćer od slične sudbine.“ 

Trgovanje ljudima obuhvaća vrbovanje, transport, prebacivanje, skrivanje ili prihvaćanje osoba, korištenjem prijetnje ili sile ili drugih oblika prisile, otmice, prijevare, obmane, zloupotrebe vlasti ili ranjivosti položaja ili davanja i primanja novca ili olakšica kako bi se postigao pristanak osobe koja ima kontrolu nad drugom osobom, a sve u svrhu iskorištavanja. Iskorištavanje uključuje prostituciju ili neke druge oblike spolnog iskorištavanja, prisilni rad ili usluge, stavljanje u ropstvo ili njemu slične odnose, služenje pa čak i odstranjivanje organa.

Kako bi sa sigurnošću mogli reći da se radi o trgovanju ljudima, trebaju se poklopiti situacije iz triju kategorija (proces, sredstva i svrha).

Tablica je preuzeta iz priručnika "Suzbijanje trgovanja ljudima", B. Cimerman, S. Gluić, L. Marinović, Zagreb 2004/2005.

Prema Protokolu o prevenciji, suzbijanju i kažnjavanju trgovanja ljudima, posebno ženama i djecom, pristanak žrtve trgovanja ljudima na iskorištavanje neće se smatrati važećim ukoliko je korišteno bilo koje od sredstava iz Tablice.

Ovim Protokolom predviđena je i posebna zaštita djece i maloljetnika koje se često prisiljava na kriminalne radnje i prosjačenje, a osim spolne eksploatacije značajno je zastupljena i eksploataciju u sportu. Važno je napomenuti da se djetetom smatra svaka osoba mlađa od 18 godina. One su zbog svoje ranjivosti podložne manipuliranju i kao takve nikad ne mogu dobrovoljno pristati na bavljenje prostitucijom! U tekstu gore navedenog Protokola navodi se: "…vrbovanje, transport, prebacivanje, skrivanje ili prihvaćanje djeteta u svrhu iskorištavanja smatra se trgovanjem ljudima, čak i ako ne uključuje korištenje bilo kojeg od ranije spomenutih sredstava prisile."

Trgovanje ljudima, a posebno ženama i djecom, jedan je od najvećih zločina našeg doba i najgrubljeg oblika kršenja temeljnih ljudskih prava. Kao primjer navodimo samo nekoliko ljudskih prava koja se ovim zločinom krše: pravo na život, pravo na rad i obrazovanje, pravo na slobodu izbora,  pravo na slobodu kretanja, pravo na dostojanstvo, pravo na sigurnost, pravo na jednakost, pravo na zdravlje itd.

Osim navedenog kršenja ljudskih prava, posebno treba obratiti pozornost i na kršenje dječjih prava koja su navedena u Konvenciji Ujedinjenih naroda o pravima djece, posebice u člancima 32, 33, 34, 35 i 37.

 

Tko su trgovci ljudima i njihove žrtve?

Trgovci ljudima su osobe koje u procesu trgovanja ostvaruju profit prijevarom, prinudom ili drugim oblicima izrabljivanja, pritom kršeći temeljna ljudska prava. Do žrtava dolaze na različite načine. Iza naizgled primamljivih i dobro plaćenih poslova i/ili ponuda za dodatno školovanje u inozemstvu putem agencija, često se krije organizirani kriminal. Trgovci ljudima mogu biti i Vaši poznanici, prijatelji ili rođaci. Oni osobno ili putem oglasa u lokalnim sredstvima priopćavanja vrbuju svoje žrtve koje ih vrlo često poznaju. Obično ostavljaju dojam vrlo profesionalnih, ugodnih i prijateljskih osoba i sve je naizgled legalno. Nude pokrivanje troškova putovanja i rješavanje svih ostalih problema (rješavanje potrebne dokumentacije i osiguravanje smještaja). Međutim, kad stignu do konačnog odredišta, njihovo se ponašanje odjednom mijenja. Prije ili tijekom puta žrtvama oduzimaju osobne dokumente radi "sigurnosti". Žrtve u stranoj zemlji preuzima drugi predstavnik i tad one po prvi puta shvaćaju da su prodane nakon čega bivaju prisiljene ilegalno raditi kako bi pokrile sve nastale troškove koji neprestano rastu. Od tog trenutka postaju žrtve.

 

Posljedice trgovanja ljudima

Žrtve obično ne poznaju jezik i običaje zemlje u kojoj se nalaze. Trgovci ih smještaju na osamljena mjesta što im omogućava da ih drže u podređenom položaju te tjeraju na rad, prostituciju ili prošnju. Time počinje poniženje koje se, uz fizičko nasilje i ograničavanje slobode kretanja, pretvara u strah za život. Takav život u stalnom strahu od zlostavljanja, deportacije i ubojstva vrlo često ostavlja ozbiljne psihičke i fizičke posljedice. Žrtve nerijetko postaju ovisne o alkoholu i drogi, a zbog rada u nehigijenskim okolnostima, bez liječničkog nadzora, razne bolesti velika su prijetnja njihovu zdravlju i životu. Na taj način ugroženo im je pravo na: život, slobodu kretanja, dostojanstvo, sigurnost, jednakost, zdravlje i odlučivanje o vlastitom tijelu.

Oblici iskorištavanja žrtava trgovanja ljudima

Ljudima se trguje kako bi se na taj način ostvarila znatna materijalna dobit, a žrtve se može iskorištavati na različite načine i s različitim ciljevima kao što su: prisilna prostitucija, prosjačenje, rad u pornografskoj industriji, prisilni rad, lažni i/ili prisilni brak, uključivanje u seksualni turizam i industriju zabave, trgovanje ljudskim organima, nelegalna posvojenja, raspačavanje droge, iskorištavanje djece kao vojnika te zloupotreba u sportu.

a) Seksualna eksploatacija – jedan od najčešćih oblika eksploatacije žrtava, posebice žena i mladih djevojaka. Žrtve su prisiljene na prostituciju i najčešće ne dobivaju nikakvu naknadu za rad. Kako bi ih prisilili na pružanje seksualnih usluga, trgovci ljudima koriste okrutne metode prisile i kontrole svojih žrtava. Vrlo često žrtve se zlostavljaju fizički, psihički i seksualno. Prijeti im se da će biti ubijene one same ili članovi njihovih obitelji ako ne pristanu na sve zahtjeve trgovaca ljudima.

b) Ekonomska eksploatacija – neki od mogućih oblika su:

Rad u kući – obavljanje kućanskih poslova bez naknade, oblik najbliži ropstvu. Takav se rad često obavlja pod zaštitom privatnosti nečijeg doma i za okolinu je teško uočljiv. Osobe su podvrgnute robovskom radu te rade veliki broj sati, trpe nebrojena ponižavanja, fizičko zlostavljanje i ostale metode kojima ih se nastoji držati u podčinjenom položaju.

Osim za rad u kući, ljudima se trguje i radi ekonomskog iskorištavanja u različitim radionicama, manufakturama ili pravim tvornicama (tekstilna industrija, građevina, brodogradilišta). Čest slučaj ekonomske eksploatacije je i u prehrambenoj industriji i ugostiteljstvu (rad u zalogajnicama, pekarama, restoranima, catering poduzećima i slično).

Radno vrijeme djece koju se iskorištava kao radnu snagu kreće se od 10 do 20 sati dnevno, 7 dana u tjednu, bez stanke za odmor. Posebno ranjivu skupinu čine neregistrirana djeca, nevidljiva za društvo, bez prava na zakonsku zaštitu.

c) Prosjačenje – djeca su često prisiljena na prosjačenje od strane roditelja no nisu rijetki slučajevi kad ih roditelji "iznajme" trgovcima. Osobe s posebnim potrebama često su zavedene obećanjima da će biti operirane radi otklanjanja invaliditeta pa prose u blizini prometnih gradskih raskrižja, na trgovima ili ispred crkava.

d) Sklapanje prisilnih brakova – roditelji dogovaraju i sklapaju brak bez pristanka svoje djece. Glavne značajke tih brakova su:

• brakom se ostvaruje razmjena ekonomskih dobara nad kojima bračni partner ili partneri nemaju kontrolu;

• jedan ili oba partnera nemaju mogućnost izbora svojeg bračnog druga i nemaju ga pravo odbiti;

• često se na takav brak prisiljavaju maloljetnici, a njihov nametnuti bračni partner može biti mnogo stariji;

• žena u takvom braku nema kontrolu nad tim hoće li i koliko će imati djece, a reducirana su joj i roditeljska prava;

• provodi se fizičko zlostavljanje i nasilje nad jednim bračnim partnerom koje društvo u nekim slučajevima ne osuđuje;

• prijetnje i zastrašivanje provode se kako jedan od partnera ne bi napustio bračnu zajednicu;

• ograničeno je kretanje i nameću se brojne zabrane.

e) Eksploatacija u sportu – mladi sportaši osobito iz Afrike, Južne Amerike ili istočne Europe odlaze uz posredovanje agenata u strane zemlje u potrazi za boljim ugovorom. Međutim, ugovor koji potpisuju je često nejasan i napisan na jeziku koji igrači ne razumiju. Najgora situacija za igrača je ako ne zadovolji test u velikom klubu ili ako ga "agent" ne uspije prodati. Tada je praktički prisiljen igrati gotovo bez ikakve naknade.

f) Djeca vojnici – zloupotreba djece u ratnim sukobima.

Djeca vojnici nisu izložena ranjavanju i smrti samo tijekom borbe, nego i kad pokušavaju izbjeći prisilno vrbovanje ili pobjeći iz vojske.

Djeca su izložena mučenju, zlostavljanju, drogi, alkoholu, nemaju mogućnosti školovanja i odvojena su od svojih roditelja.

g) Korištenje djece za raspačavanje droge – većinu ih pretvara u ovisnike.

h) Nelegalna posvojenja – povećana potražnja za posvajanjem pridonosi trgovanju novorođenčadi i malom djecom. Ponekad majke iz zemalja u razvoju prodaju svoje dijete. Nerijetko je novorođenče oteto, a majkama rečeno da je mrtvorođeno.

i) Odstranjivanje organa – iako u Hrvatskoj nije zabilježen niti jedan slučaj trgovanja ljudima u svrhu odstranjivanja ljudskih organa to ipak ne znači da ono i ne postoji. Ljudskim organima se trguje na crnom tržištu u svrhu transplantacije. Ipak, postoje naznake da je crno tržište najrazvijenije na istoku, a koliki je broj žrtava sa sigurnošću nikad nećemo saznati jer se veliki broj nikad ne vrati.  

 

Razlika između trgovanja ljudima, krijumčarenja i prostitucije

TRGOVANJE LJUDIMA KRIJUMČARENJE PROSTITUCIJA

• može biti međunarodno i unutar države

• žrtva može i ne mora dati pristanak za prelazak preko granice

• legalni i/ili ilegalni prelazak državne granice • uvijek uključuje prelazak državne granice, tj. međunarodnog je karaktera

•  ilegalni prelazak državne granice

  • može biti međunarodna i

unutar države

• osoba daje pristanak za prelazak državne granice (međunarodno)

• prelazak granice može biti i legalan i ilegalan

 

• uvijek je riječ o robovlasničkom odnosu, žrtva je vlasništvo osobe koja ju je kupila

• žrtva nema slobodu kretanja i odlučivanja • osobe koje se krijumčare daju svoj pristanak • osoba ima slobodu kretanja

• osoba može slobodno odlučiti hoće li se i koliko dugo baviti prostitucijom

 

• cilj trgovaca ljudima je iskorištavanje žrtava

• prostitucija je samo jedan od oblika iskorištavanja žrtava • cilj je zarada od prebacivanja osoba preko granice, a ne od eksploatacije • osoba može raspolagati svojim tijelom i svojom zaradom; ponekad prostitucija može, ali  ne mora uključivati različite oblike prisile i eksploatacije

 

"Kad sam imao jednu ili dvije godine, umro mi je otac. Nakon osam godina umrla mi je i majka. Moj stariji brat i ja ostali smo sami u našoj obiteljskoj kući. Da bismo mogli preživjeti, počeo sam raditi nakon 7. razreda osnovne škole, tako da nemam završenu niti osnovnu školu. Zarađivao sam pomažući mještanima radeći u šumi, čisteći svinjce, hraneći stoku i slično. Brat je bio zaposlen vrlo kratko vrijeme, nakon čega je dobio otkaz. Živjeli smo vrlo teško. Brat mi je ubijen 1994. godine u ratu. Ostao sam posve sam. Zarađivao sam pomaganjem sumještanima. Jedan znanac iz mog sela 2005. godine mi je predložio da se doselim u kuću njegova oca i za njih obavljam poljoprivredne poslove i čuvam ovce kojih je bilo 300 ili 400. Osim što sam čuvao stoku, sakupljao sam sijeno, obavljao radove tijekom sjetve odnosno žetve kao i sve ostale poslove vezane uz poljoprivredu. Pristao sam se doseliti k njima jer sam smatrao da će mi tako biti jednostavnije raditi, a i bit će mi osigurana prehrana i bolji smještaj od onoga kojeg sam imao u svojoj kući koja je bila vrlo trošna, bez vode, struje, grijanja i prozora. Smjestili su me u jednu prostoriju blizu staje u kojoj su bile krave. U toj prostoriji bila su dva kreveta, tako da su sa mnom povremeno boravili i drugi radnici koji uglavnom nisu dugo ostajali. Moj radni dan započinjao je rano u zoru, oko 4 sata. Odmah bih započeo s čišćenjem staje i hranjenjem ovaca koje su bile u torovima oko kuće. Od gazdarice bih dobio oskudan doručak koji bih morao brzo pojesti, a često bi mi to bila jedina hrana do kasno navečer po povratku s polja kad bih dobio ostatke od večere. U dvije godine koliko sam boravio kod njih kupili su mi dvije trenirke, nešto čarapa i donjeg rublja. Od novaca nisam dobivao gotovo ništa, povremeno 10 do 15 kuna koje sam mogao potajno potrošiti. Situacija se pogoršala dolaskom starijeg sina iz Srbije. Njega sam se bojao jer sam čuo da je bio sklon tučnjavama, agresivan i da je činio razna zlodjela. On me nikad nije nazivao imenom nego raznim pogrdnim imenima. Prema meni je stalno bio drzak i bezobrazan i nikad nikamo nisam mogao otići bez njegovog nadzora. U nekoliko navrata me i istukao, a za razlog nisam pitao jer me bilo strah. Moju putovnicu je držao uvijek kod sebe. Kad sam ga jednom prilikom upitao da mi isplati moj novac, a radilo se o svoti od oko 1.000 do 1.500 kuna, govoreći da mi treba za hranu, on je odgovorio da nije baš siguran da sam ja to zaradio. Rekao je da moju zaradu deponira na štednu knjižicu što naravno nije bila istina. Otprilike mjesec dana nakon što me išamarao odlučio sam otići od njih iz straha da me ponovno ne bi fizički zlostavljao. Jedne sam se večeri iskrao iz kuće i otišao u svoju rodnu kuću u kojoj nisam bio zadnje dvije godine. Tamo sam prespavao te sam potom ujutro otišao kod susjeda i ostao kod njih neko vrijeme. Pokušavao me pronaći u nekoliko navrata, ali mu nije uspjelo. Potom sam odlučio sve prijaviti policiji i podnijeti kaznenu prijavu. Policija je nakon što je čula moju priču i zaključila o čemu se ovdje radilo inicirala program pomoći i zaštite."

 

Proces i faze trgovanja ljudima

Proces trgovanja ljudima

Prema zastupljenosti problema vrbovanja, tranzita i eksploatacije države dijelimo na:

a) države podrijetla u kojima se žrtve vrbuju

b) države tranzita preko kojih se žrtve prevoze do krajnjeg odredišta

c) države odredišta u kojima se žrtve (pre)prodaju i iskorištavaju

Ovaj proces obično započinje vrbovanjem u državi podrijetla. Prelaskom države tranzita dolazi se do države odredišta u kojoj se odvija eksploatacija. Iako trgovanje obično uključuje prelazak barem jedne međunarodne granice, nisu rijetki slučajevi trgovanja unutar iste države. Tako se unutar države podrijetla odvija cijeli proces trgovanja ljudima i ona ujedno postaje i država tranzita i odredišta.

 

Dinamiku trgovanja ljudima možemo podijeliti u 3 faze:

1. Faza vrbovanja

2. Faza transporta

3. Faza iskorištavanja

 

1. Vrbovanje ili regrutacija žrtava početak je lanca trgovanja ljudima, a najčešće se odvija na sljedeće načine:

a) Vrbovanje djelomičnom prijevarom - žrtve su svjesne da će biti uključene u određenu aktivnost, samo ne znaju pod kojim uvjetima.

b) Vrbovanje potpunom prijevarom - žrtve su privučene obećanjima za pronalaskom posla i ostvarivanjem financijske dobiti i potpuno su prevarene u smislu pravih namjera trgovaca ljudima.

c) Vrbovanje primjenom sile  - žrtve se odvode silom (otmica).

2. Transport

Rute kojima se odvija trgovanje ljudima uvijek imaju jedan konstantan čimbenik – žrtve će biti upućene tamo gdje postoji najveća potreba za njihovim uslugama, gdje je potencijal za dobit od njihove eksploatacije najveći.

3. Iskorištavanje ili eksploatacija

Trgovci eksploatiraju svoje žrtve isključivo u svrhu osobne dobiti, bilo radi zarade velike svote novca ili radi besplatnih usluga ili rada.

"Dugo sam bila nezaposlena i moj dobar prijatelj Emer mi je ponudio posao kod njegovog prijatelja Zorana u Španjolskoj. Kad smo trebali krenuti na put po mene je došao Emer i odvezao me do Uroša i Elvisa koji su mene i Zorana trebali prevesti od Sarajeva do Zagreba. Vidjela sam kako Emer prima 500 eura. Upitala sam ga za što je to, no on mi je odgovorio da ne zna, vjerojatno zato jer je dobro odradio posao. Bilo je negdje oko sedam ili osam sati kad smo krenuli. U autu su se svi našmrkali i nitko nije pričao. U blizini graničnog prijelaza skrenuli smo na sporedni put, prošli kroz neko selo i zaobišli ga. Trebalo nam je više od sat vremena da dođemo na autocestu. Prije granice su mi rekli da policiji, ukoliko nas zaustavi, kažem da  idemo u Posušje kod rodbine no da ne znamo put i kako smo sigurno pogriješili. Tijekom puta nakratko su se zaustavili na benzinskoj pumpi i jeli. U Zagreb smo stigli oko 1 i 30 u noći. Trebali smo prenoćiti u Zoranovoj kući. U jednom trenutku načula sam Zoranov telefonski razgovor. Shvativši da ću u Španjolskoj biti prisiljena baviti se prostitucijom, iskoristila sam trenutak njihove nepažnje, pobjegla i cijeli slučaj prijavila policiji."

Mjere opreza

Mjere opreza

Na razgovoru za posao

Temeljito se raspitajte o svim detaljima posla i zatražite da Vam se predoči i objasni ugovor koji mora biti jasan, napisan na Vašem jeziku i koji mora sadržavati:

   - ime države i grada u kojemu ćete raditi te ime i adresu agencije preko koje se zapošljavate

   - ime poslodavca te njegovu adresu i broj telefonske fiksne linije (ne samo broj mobilnog telefona!)

   - dužinu trajanja ugovora

   - posljedice raskida ugovora.

Ugovor mora biti jasno napisan u četiri primjerka, dva na stranom jeziku i dva na Vašem materinjem jeziku. Po jedan primjerak od svakog ugovora ostaje Vama.

Prije polaska

• Stupite u kontakt s poslodavcem i detaljno se raspitajte o poslu koji ćete obavljati!

• Obavezno naučite osnovne fraze jezika zemlje u kojoj ćete raditi!

• Nabavite vodiče, planove gradova, adrese za kontakt (policija, konzularni uredi RH).

• Napravite kopije svih dokumenata i čuvajte ih kod sebe!

• Roditeljima i prijateljima ostavite:

- kopiju putovnice, vize i ugovora te fotografiju,

- adresu i broj telefona prebivališta u inozemstvu,

- adresu i broj telefona prijatelja u zemlji u koju putujete.

Za rad u inozemstvu potrebna Vam je radna dozvola. Zatražite je osobno!

U slučaju da se nađete u nevolji i ne možete slobodno razgovarati, barem s jednom osobom dogovorite tajnu rečenicu koja će upozoriti da Vam je potrebna pomoć!

Kad krenete na put

• Ne odvajajte se od putovnice i nemojte je davati nikome osim ovlaštenim službenicima.

• Ako putujete u grupi, upoznajte se sa suputnicima.

• Obratite pažnju na putove i granične prijelaze tijekom puta!

• Održavajte redovne kontakte s obitelji i prijateljima!

Podijeli

FacebookTwitterLinkedinRSS Feed

Facebook

 

Projekti